Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama i može dovesti do rizičnih ponašanja poput nezaštićenih spolnih odnosa i/ili opasne vožnje. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
Mnogo se može učiniti kako bismo pomogli u izgradnji mentalne otpornosti od rane dobi kako bi se spriječile mentalne smetnje i bolesti među adolescentima i mlađim odraslim osobama. Prevencija počinje s poznavanjem i razumijevanjem ranih upozoravajućih znakova i simptoma eventualnih mentalnih bolesti. Roditelji i učitelji mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata kako bi im pomogli u rješavanju svakodnevnih izazova kod kuće i u školi. Srećom, sve se više naglašava važnost pomaganja mladim ljudima u izgradnji otpornosti od najranije dobi kako bi se mogli nositi s izazovima današnjeg svijeta. Dokazano je da promicanje i zaštita zdravlja adolescenata donosi prednosti ne samo zdravlju adolescenata već i gospodarstvu i društvu. Zdravi mladi ljudi time mogu dati kvalitetniji doprinos u pogledu radne snage, svojim obiteljima i zajednici te društvu u cjelini. Smatra se kako je važno uključivanje vlade, socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih sektora u sveobuhvatne, integrirane i učinkovite programe za mentalno zdravlje mladih ljudi. To bi, također, trebalo biti povezano s programima za podizanje svijesti među mladim ljudima o načinima skrbi o njihovom vlastitom mentalnom zdravlju, ali i pružanja pomoći vršnjacima, nastavnicima i roditeljima da znaju kako dati podršku drugima.
Pripremila: Lea Maričić, mag. psih., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Prilagođeno prema http://www.who.int/mental_health/world-mental-health-day/2018/en/